Istorija BIGZ-a

Bogatstvo ideja – građenje znanja… to smo mi… to je BIGZ, a sve je ovako počelo…

Godine 1830. turski sultan Muhamed II izdaje hatišerif po kome Srbija dobija autonomiju: "Srbi imaće vlast postavljati u zemlji svojoj pečatnje knjiga, bolnice za svoje bolesnike i škole radi vaspitanja dece svoje."

Po nalogu kneza Miloša Obrenovića štamparija je kupljena u Petrogradu, krajem 1830, i dopremljena u Beograd 21. maja 1831. godine. U prvim godinama rada štamparija je nazivana raznim imenima: "pečatnja", "knjigopečatnja", "tipografija", da bi se kasnije ustalio naziv "Knjažesko srbska knjigopečatnja". Međutim, nakon toga štamparija je preimanovana u "Državna štamparija".

Zgrada BIGZ-a izgrađena je kao zgrada Državne štamparije, između 1934. i 1941. godine, po projektu arhitekte Dragiše Brašovana i u obliku je ćiriličnog slova P (П), nalik na štamparsku mašinu.

1946. godine rešenjem Vlade FNRJ naziv "Državna štamparija" zamanjen je nazivom "Jugoštampa". U želji da se stvori jedno snažno grafičko preduzeće za novonastale potrebe saveznih ustanova, društveno-političkih zajednica, kulturiih i prosvetnih institucija, naročito za masovnu i brzu proizvodnju školskih udžbenika, udruženje grafičkih preduzeća NP Srbije, a na inicijativu Moše Pijade, tada predsednika Savezne narodne skupštine, poznatog publiciste, pravnog i kulurnog graditelja nove Jugoslavije, predloženo je da se objedine četiri tadašnje štamparije: "Jugoštampa", "Jugoslavija", "Omladina" i "Rad". Kolektivi ovih preduzeća, preko svojih predstavnika na sastanku održanom 9. februara 1955. godine u prostorijama "Jugoštampe", usvojili su odluku o stvaranju novog zajedničkog preduzeća – Beogradskog grafičkog zavoda (BGZ).

1970. godine donosi se odluka o obnavljanju i širem zahvatu izdavačke delatnosti. Beogradski grafički zavod prerasta u Beogradski izdavačko-grafički zavod (BIGZ).

Copyright 2014 BIGZ školstvo - Istorija BIGZ-a.
BIGZ školstvo © 2012